Održano 18. 12. 2019. u organizaciji Gradska knjižnica Novalja
U srijedu, 18. prosinca 2019., u 19:00 sati, u Gradskoj knjižnici Novalja predstavljena je knjiga PAŠKA ČIPKA na izložbama u Zagrebu i inozemstvu autora Ive Palčića.
O zanimljivostima iz prošlosti i o vrijednosti paške čipke ukratko je podsjetio ravnatelj knjižnice Dražen Peranić koji je istaknuo kako je 2009. godine paško čipkarstvo uvršteno na listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a te se na taj način svrstalo uz bok najvrjednijih hrvatskih nematerijalnih dobara: Čipkarstvo u Hrvatskoj, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa Sv. Vlaha zaštitnika Dubrovnika, Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, Procesija „Za Križen“ na otoku Hvaru, Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva, Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s poručja Hrvatskog zagorja, Sinjska alka – viteški turnir u Sinju, Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske i Ojkanje.
O autoru i njegovom djelu govorila je profesorica Edita Denona koja se prisjetila zajedničkih školskih dana s autorom i njegovog prvog fotoaparata iz toga doba, a zatim
ispričala njegov novinarski i publicistički rad.
Ivo Palčić rođen je u Pagu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1979. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počeo baviti još kao gimnazijalac kada je počeo objavljivati prve crtice u zagrebačkom tjedniku Vikend. Bio je dopisnik Radio Zadra, Večernjeg lista i Vjesnika. Surađivao je sa časopisima Studio, Start i Arena, s Novim listom, Narodnim listom i Zadarskim listom, Hrvatskom televizijom te s drugim publikacijama. Od 1993. do 2001. godine bio je dopisnik Hrvatskog radija-Radio Rijeke.
Godine 1997. priredio je i u vlastitoj nakladi tiskao knjižicu Paška robinja – hrvatska pučka drama. Autor je knjiga Meštri s paškog kamenjara, Večernji razgovori (s književnikom Antom Zemljarom), te Paški most izgradnja, obrana, obnova.
Početkom rujna 2019. godine u vlastitoj nakladi objavio je knjigu PAŠKA ČIPKA na izložbama u Zagrebu i inozemstvu. Prvotna je autorova namjera bila u knjizi objaviti slike sa svih izložbi Paške čipke u Europi, koje je Etnografski muzej u Zagrebu organizirao 1995. i tijekom idućih nekoliko godina gostovao u šest europskih gradova (Ljubljana, Beč, Hamburg, Vicenza, Appenzell i Rauma). Na pisane zamolbe autora da organizatori dostave fotografije, odgovorio je samo muzej u Appenzellu pa su pored fotografija u vlasništvu autora, u knjizi objavljene i fotografije s otvorenja te izložbe.
Autor knjige Ivo Palčić ispričao je kako je knjiga nastala:
„Otvorenje izložbe Paška čipka koju je zagrebački Etnografski muzej organizirao 1995. u Zagrebu, a potom iduće godine u Ljubljani, imao sam priliku pratiti kao novinar…
U mojoj arhivi ostalo je mnoštvo fotografija s tih dvaju događaja. Smatrao sam da bi bilo šteta da ostanu neobjavljene jer su, prije svega, dokumentacija o nečemu što je za povijest paškog čipkarstva vrijedno pa zaslužuje objavu u formi knjige.
Etnografski muzej imao je svoje razloge organizirati izložbu. Predmetima čipkarske proizvodnje i arhivskom građom htjeli su prikazati: zemljopisno-povijesne i socijalno-ekonomske uvjete nastajanja čipkarske proizvodnje u Pagu; povijesni razvitak paške čipke, vezano uz folklorni, sakralni i građanski upotrebni tekstil; povijest Čipkarske škole u Pagu i potrebu njezine obnove te današnju funkciju i jednu od mogućih budućih primjena čipke kao ekskluzivnog i prepoznatljivog hrvatskog suvenira.
Postavom izložbe u europskim gradovima htjelo se pokazati Hrvatsku i njezino specifično kulturno blago a grad Pag pozicionirati kao značajno čipkarsko središte u europskim razmjerima.
Ja sam, pak, imao svoje razloge za tiskati knjigu. Zavičajne prije svega.
Izložba u Etnografskom muzeju bila je bila je prva velika i reprezentativna izložba organizirana u neovisnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj, pod pokroviteljstvom gđe. Ankice Tuđman, supruge prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, upriličena u još uvijek ratnim okolnostima, bila je medijski dobro popraćena, imala je svoju europsku dimenziju i tko zna kad će se sljedeći put organizirati takva ili još reprezentativnija izložba.
U ukupnoj povijesti paškog čipkarstva to je svakako događaj koji je, po mom sudu, valjalo upravo knjigom trajno sačuvati od zaborava.“
Iz sadržaja knjige mogu se izdvojiti naslovi Pag grad čipke, Čipkarska škola, Obnova Čipkarske škole, Velika izložba paške čipke, Novi iskoraci u gajenju paške čipkarske tradicije, Prva generacija čipkarica u obnovljenoj Čipkarskoj školi, Galerija paške čipke, Međunarodni festival čipke, Samostan benediktinki, Paška dota, Nosiva tradicija Rosane Fabijanić, Etno kuća, Srednja škola Bartula Kašića, Izložba u Etnografskom muzeju u Zagrebu, Izložba u Ljubljani, Izložba u Appenzellu.
Autor je najavio nastavak svog publicističkog rada te ukazao na nove moguće izdavačke projekte u Novalji.
Muška klapa Čeprlji s nekoliko je biranih pjesama pridonijela ugodnoj atmosferi na predstavljanju.
Na kraju susreta upriličen je prigodni domjenak, a nazočni su mogli nabaviti knjigu po promotivnoj cijeni.
Dodajte komentar