8.06.2019. – 23. 06. 2019.
otvorenje: subota 8. 06. 2019. u 20:30 sati
Gradski muzej Grada Novalje
ORGANIZATOR: Centar za kulturu Grada Novalje
Kulturna baština grada Nina jedna je od najbogatijih i najzanimljivijih u Hrvatskoj. Ilirske božice, najveći rimski hram na istočnoj obali Jadrana, bogati starohrvatski grobovi, crkva Sv. Nikole i Sv. Križa samo su djelić Ninske povijesti za koje malo tko nije čuo.
Međutim Nin obiluje i nekim drugim remek djelima, možda široj javnosti manje poznatim, ali zasigurno ne manje intrigantnim.
Tako se u sklopu župne crkve sv. Anselma nalazi riznica zlata i srebra srednjevjekovnog Nina koja svjedoči o nekadašnjoj biskupiji.
Riznica, iako nema mnogo predmeta, sadržava remek-djela srebrnarske i zlatarske umjetnosti. Najstariji su predmeti relikvijar-bursa sv. Anselma i relikvijar-škrinjica nepoznatog sveca, radovi karolinškog zlatarstva iz 9. st. Posebno su vrijedni radovi zadarskih srebrnara. Najstariji su relikvijar-škrinjica sv. Jakova i sv. Aroncija s kraja 11. st., te dva relikvijara za vilice sv. Anselma, relikvijar-bursa s likovima sv. Marcele, sv. Ambroza i sv. Anselma te relikvijar-škrinjica nepoznatog sveca, svi iz 13. st. Dva relikvijara-stopala sv. Anselma s posvetnim natpisom, iz 1309. g., rad su anonimnoga zadarskog zlatara, a relikvijar-ruka sv. Anselma, dar bana Pavla Šubića, nastao je između 1303. i 1311. g., vjerojatno u radionici zadarskog zlatara Šimuna. U Zadru su nastali i gotički predmeti: dva relikvijara-škrinjice za glave sv. Marcele i sv. Anselma, vjerojatni radovi zlatara Frane iz Milana; ophodni križ zlatara Stjepana iz 14./15. st., te relikvijar Judina srebrnjaka s kraja 15. st. Prsten koji se čuva u riznici, rimski zlatarski rad, ninski je biskup Natal Giorgi (1440. – 1462.) dobio od pape Pija II. (1458. – 1464.). Predmeti liturgijskog posuđa iz kasnijeg vremena (kaleži, ciborij, pokaznica) prema stilskim se obilježjima uglavnom mogu datirati u razdoblje od 16. do 18. st. i proizvod su venecijanskih ili domaćih zlatarskih radionica. Ističe se kalež biskupa Divnića iz 1533. g., rad nepoznatoga zadarskog zlatara. Od ostalih predmeta valja spomenti drvenu rezbarenu i polikromiranu škrinju sv. Marcele, vjerojatno rad domaćeg majstora s kraja 13. st., komad istočnjačkog tekstila iz 12./13. st., te željeznu škrinju (kasu), venecijanski rad iz 17./18. st., u kojoj su se nekada čuvali predmeti iz riznice.
Dio ove bogate riznice bit će povodom dana Grada Novalje – Antonje izložen u Gradskom muzeju od 8. lipnja do 23. lipnja 2019. godine, na radost svih stanovnika grada i njegovih posjetitelja.
Relikvijar bursa s lopatičnom kosti svetog Anselma, karolinški zlatarski rad, 8. / 9. stoljeće i Relikvijar škrinjica nepoznatog sveca Karolinški zlatarski rad, 8. / 9. stoljeće.
Relikvijar bursa je na prednjoj strani podijeljena u 2 površine. Na donjoj ispod tri arkade iskucani su likovi Sv. Marcele u sredini, Sv. Ambroza desno i Sv. Anselma lijevo. Gornja zona relikvijara ima konkavne bočne strane , a u sredini se nalazi Krist na prijestolju u mandorli. Poleđina je jednostavno ukrašena. Preko donje glavne plohe protežu se dijagonale s nizovima iskucanih polukuglica. Unutar trokuta su krugovi s motivima križa na donjoj plohi. Opisani dijelovi su izvorni, a svi ostali su dodani prilikom popravka u kasnom 13. stoljeću. Škrinjica relikvijar nepoznatog sveca oblika je sarkofaga s dvostrešnim krovom, koji je na sljemenu i dužim bočnim stranicama spojen šarnirama radi otvaranja. Na svim dužim stranama nalazi se ornament sa po tri u krug upisane šesterolisne ili osmerolisne rozete, od kojih je po jedna raščlanjeni stilizirani cvijet, dok su ostale jednostavnih geometrijskih oblika. Na jednoj bočnoj strani je u krug upisani šesterokut i u njemu šestarom izvučen šesterolist. Između rozeta nalazilo se 12 apliciranih ovalnih dragulja od kojih se nijedan nije sačuvao. Od manjih četvrtastih na uglovima relikvijara sačuvala su se samo tri.
Relikvijar Judinog srebrnjaka, lokalni rad, kasno 15. stoljeće.
Bogato rasčlanjena baza proteže se prema nodusu iznad kojeg se nalazi heksagonalna staklena prizma. Gornji i donji rubovi prizme su ukrašeni kasno gotičkim ornamentima. Na samom se vrhu nalazi kugla s križem. Unutar prizme se nalazi lijepo modelirana ruka koja pridržava srebrnjak. Prednju stranu novčića (avers) ispunjava glava boga Helija, blago zarotirana udesno, s gustom kosom u slobodnom padu. Na poleđini (revers) prikazana je ruža s peteljkom i s pupoljkom, a s desne strane, u polju lijevo, nalazi se prikaz grozda i ispod njega slovo E. U vrhu, iznad cvijeta, stoji natpis POΔION. Radi se o grčkoj didrahmi (drahma je osnovna jedinica grčkog monetarnog sustava) iskovanoj na otoku Rodosu, negdje između 400. i 333. godine prije Krista, točnije oko 335. godine prije Krista. Carlo Federico Bianchi u svom kapitalnom djelu “Kršćanski Zadar” iz 1879. navodi kako se Judin srebrnjak prvi put spominje u nekom crkvenom inventaru iz 1412. godine. Crkveni povjesničar don Zdenko Dundović pretpostavlja da bi to mogao biti inventar ninske biskupije. Biskupija u Ninu osnovana je u 9. st. o čemu nam svjedoči opomena pape gdje upozorava biskupa Teodozija da ne smije osnovati biskupiju bez njegove dozvole. Biskupija je postojala sve do 30. lipnja 1828. kada papa Leon XIII. bulom Colum beati Petri donosi odluku o njenog gašenju. Od 16 primjeraka Judinih srebrnjaka koje je krajem 19. st. obradio francuski arheolog Fernand de Mely, do danas su sačuvani samo primjerci iz crkve Sv. Križa Jeruzalemskog u Rimu i onaj iz Heverleea, pronađen u Enghienu u Belgiji, što dakako dodatno doprinosi vrijednosti ninskog relikvijara.
Prsten srednjovjekovnog pape s natpisom papa Pius
Prsten srednjovjekovnog pape s natpisom papa Pius, kasno gotički zlatarski rad, između 1458 i 1464 godine. Prsten krasi ljubičasti dragi kamen a sa strana se nalazi papin grb i natpis Papa PI(vs). Najvjerojatnije se radi o Papi Piju II koji je u službi bio od 1458 do 1464. Prema Petricioliju identičan se prsten nalazi izložen u Museo Civico u Bologni.
Relikvijar stopala svetog Anselma, zadarski zlatarski rad, 1309.godina
Relikvijari su u obliku gotičke šiljaste cipele, koja se pod gležnjem vezuje kopčom. Ukrašeni su iskucanim biljnim ornamentom s bršljanovim lišćem, koji u širokoj borduri teče oko cijele cipele.
Po vrhu, oko gležnja, teče natpis koji počinje na jednoj, a završava na drugoj cipeli i glasi
+RADOSLAV VTVSANVS DE SCARDONA CANCELLARIVS D (OMI)NI PAVLI BANI ET IVPANVS ECCLESIE NONENSIS FECIT FIERI HOS PEDES AD HONOREM DEI ET S(AN)C(T)I ASELLI PRO SALVTE ET SVORVM ANNO D MCCCVIIII
